Jako duboka i zaštićena uvala, smjestila se na južnoj strani otoka, između uvala Tri Porte i Nove. Do sada potpuno nepoznata i skoro nenaseljena. Uvali prevladava tirkizno more, izuzetne bistroće i borova šuma. Od kraja Nove vodi neasfaltirana cesta do u sami kraj zaljeva. U ovoj uvali je samo par kuća, tako da na ovom mjestu izbjegavate sve gužve. Iz sredine uvale vodi pješačka staza do crkvice Sv. Juraja. Ovaj dio je jako dobar za bicikliste. Tirkizno plavo more, jednostavno poziva na kupanje i ronjenje. Slatina je potpuno neotkriveni biser, garancija mira i dobrog odmora u prirodi.

Iako udaljena tek 4 kilometra, od Vele Luke, ova uvala nije spojena na gradsku električnu mrežu i zadnji dio ceste je neasfaltiran. U prošlosti, tu su se gradile male ribarske kućice, koje se danas preuređuju za boravak turista i postaju oaze mira i potpunog opuštanja. Kućice u Stinivi su dosta rijetko nagrađene, tako da nema susjeda koji su u neposrednoj blizini. U Stinivi su dvije šljunčane plaže i obje su prekrasne. Na njima nikad nema previše kupača i još uvijek osiguravaju dosta privatnosti. Ispred uvale su dva mala otočića- grebena, koji ovu uvalu prave još romantičnijom. Stiniva je danas većinom pod maslinicima. Okrenuta je prema otoku Hvaru i iz svakog kuta se prostire pogled na Korčulanski kanal i plavetnilo Jadrana.

Duboka uvalica Žukova, nalazi se 6 km udaljeno od Vele Luke, od čega je zadni dio ceste makadam. Uvala je okrenuta prema otoku Hvaru i okružena borovom šumom. U uvali se nalazi par kućica koje su u prošlosti služile kao sigurno sklonište u slučaju nevremena za ribare. Danas su adaptirane za smještaj gostiju koji žele mir i samoću, te uživanje u potpunoj prirodi. Posljednji dio ceste je makadam u duljini od oko 500 metara.  Cesta se završava 100-tinjak metara prije mora, što osigurava mir. Sve kućice smještene u uvali Žukova, su Robinson tipa i nemaju struju od gradske mreže, već struju dobivaju sa solarnim napajanjem.

U unutrašnjoj strani velolučkog zaljeva, smjestila se mirna uvala Tudorovica sa pogledom na otočić Ošjak. Kuće koje se nalaze ovdje su sve sa velikim okućnicama i vrtovima, te se u terasama spuštaju prema moru. Tu je pješačka staza koja vodi do centra uvale i šljunčane plaže. Na plaži su palme za one koji traže hladovinu. Osim šljunčanog dijela, ima jedan mali dio obale koji je betoniran, a sve ostalo je stjenovito. 

Potirna je naselje koje je nastalo u 19. stoljeću, zbog blizine više plodnih i obradivih polja na tom području. Nekad je bilo preko 200 stanovnika u Potirni, pa je bila čak i škola nagrađena i organizirana. Danas tu živi tek oko 20-tak stanovnika. Inače Potirna obuhvaća veliko područje južno od Vele Luke. Međutim Potirna je bila nastanjena još u dalekoj prošlosti, pa danas znamo za više ilirskih gradina. Potirnu su nastanili i stari rimljani, a znamo po ostacima više gospodarskih imanja iz toga vremena, tzv. villa rustica. Potirna se čak spominje i u jednoj od teorija prve grčke naseobine na jadranskim otocima. Prema pisanim dokumentima znamo da je prva grčka naseobina bila na otoku Korčuli i da je nastala u 6. st. prije Krista, ali se do danas ne zna točan lokalitet. Stručnjaci se spore između Potirne i poluotoka na kojem je današnji grad Korčula. Potirna je danas večinom prekrivena maslinicima, a obronci brda koji je okružuju, prekriveni su borovom šumom. Tu je seosko gospodarstvo sa restoranom koji radi preko sezone, a poslužuje isključivo lokalne specijalitete spravljene na domaći način i iz vlastitog vrta. 

Pelegrin je najudaljeniji nastanjeni dio Vele Luke. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu velolučkog zaljeva. Ovdje nema puno kuća, a i one su se rasporedile dosta rijetko. U vegetaciji primjećujemo sve manje uzgojene kulture, a više samoniklog raslinja –makije. U ovom predjelu možemo pronaći veći broj nedirnutih plaža, a velika je vjerojatnost  kad je nađete da će biti samo vaša.

Posljednjih par godina naturisti su ovdje otkrili svoj raj i odvojili dio za sebe.

Predio Blaca nalazi se po sredini otoka Korčule, na sjevernoj strani, između naselja Prigradice i uvale Babina. Blaca imaju svoj poluotok i otočić Blace. Rijetko su naseljeni, te nailazimo na pokoju kućicu. Kako nisu spojena na gradsku mrežu, kuće su ovdje robinzonskog tipa. U blizini poluotoka je mala pješčana plaža. Udaljenost od Prigradice, cestom uz more je oko 4 km, od Blata 8 km, a od Vele Luke 15 km. Gosti koji borave ovdje, uistinu su pronašli oazu mira. 

Tri Porte je zajedničko ime za tri uvale smještene 8 km jugozapadno od Vele Luke. Pogled iz njih pruža se na horizont i otok Lastovo. Sa okolnih brežuljaka koji su prekriveni borovom šumom možete uživati u prekrasnom pogledu na arhipelag korčulanskog kanala. Kristalno čisto more, veličanstven podvodni svijet, hladovina borovih stabala i gostoprimstvo domaćina sigurno su jaki razlozi što je uvala Tri Porte poznata destinacija koju mnogi rado posjećuju. više naših izleta upravo kreće iz jedne od ovih pitomih uvalica. 

Nova se nalazi na jugozapadnom dijelu otoka, 8 km udaljeno od Vele Luke. To je novoizgrađeno turističko naselje, sa prekrasnim kućama i okućnicama bogatim cvijećem. Obala je stjenovita, povremeno betonirana, ali ovdje će kupači sa različitim željama naći svoju plažu. Tako za djecu ima veći broj plažica sa sitnim šljunkom, ili prirodnih stijena za sunčanje, ili osamljenih mjesta pogodnih za naturiste, a i ribiči su česti prizor. Cijela Nova je okrenuta prema jugu, tako da je dosta osunčana. Iz svake kuće se proža pogled na obljižnje otočiće: Trstenik, Pržnjak, Lukovac i Lastovo u daljini. Morski horizonti pružaju slike koje ćete dugo, nakon što posjetite ovaj kraj, nositi sa sobom.

Prihonja je od od Vele Luke udaljena cestom nešto više od 4 km. Čine je dvije duboke uvale Vela i Mala Prihonja, a okrenute su prema otoku Hvaru. To je nekad bila ribarska uvala sa 10-tak kamenih kućica, vlasništvo obitelji i prijatelja koji se vole družiti među sobom. Tu skrivenu oazu otkrili su turisti, i danas u Prihonji ima više ugodnih objekata prilagođenih za opuštanje i odmor. a turisti su preuzeli dobru naviku domaćina za druženjem i dobrosusjedskim odnosima. Kuće u uvali su robinson tipa, što zadržava dašak prošlih vremena.

Otok Korčula pripada skupini srednjodalmatinskih otoka. Dug je 47 km, prosječne širine od 5,3 do 8 km, a pruža se u smjeru istok-zapad. Odlikuje se razvedenošću obale, nizom poznatih i skrivenih uvala, te velikim brojem otočića kojih ima oko 50. Cestovna mreža je dosta razvijena, i do većine uvala može se doći cestom ili kraćom šetačkom udaljenosti. Po veličini hrvatskih otoka je tek na šestom mjestu, ali je po naseljenosti prvi. Pogodne uvjete za život ljudi su ovdje pronašli još u prapovijesti, i od tada je skoro kontinuirano naseljen, tako da je ovo otok sa najbogatijom povijesti na Jadranu. A veliku većinu te povijesti, domaći ljudi su uspjeli sačuvati u svojoj tradiciji do danas.  

O stanovnicima u prapovijesti svjedoči jedno od najbogatijih arheoloških nalazišta iz tog vremena, Vela Spila iznad Vele Luke. Grci se tu naseljavaju u 6. st.pr.Kr. i o tome su danas ostali samo pisani dokumenti. Oni su tu zatekli ilirska plemena te su se sa njima asimilirala, o čemu govori  Lumbardska psefizma (odluka) o imovinsko pravnim odnosima raspodjele zemljišta. Iskapanjima koja su počela 2012. otkriven je ilirski grad na brdu Kopila blizu Blata. Grad je svoj procvat imao između 4-1 st. pr. Kr. Rimljani povremeno dolaze na otok, a naseljavaju se i grade "ville rustice" u 3. st. n.e. Hrvati po svom dolasku naseljavaju i ovaj otok, prihvaćaju kršćanstvo i grade crkvice od kojih je najstarija Sv. Kuzme i Damjana na Blatskom polju, izgrađena u 11. st. na temeljima kršćanske kapelice iz 6. st. Kroz burna stoljeća povijesti, izmjenjuju se vlasti nad Korčulom. Tako je neko vrijeme pripadala Bizantskom carstvu, bila je dio Mletačke Republike, Dubrovačke Republike, Hrvatsko-ugarske, Francuske za vrijeme Napoleonovih osvajanja, Ausrto-Ugarske Monarhije itd.

Na otoku izrazito prevladava blaga mediteranska klima sa sa insolacijom od 2600-2700 sati godišnje i srednjom godišnjom temperaturom od oko 16 stupnjeva, ljeta nisu prevruća nego su topla i suha, a zime nisu hladne, na jesen je ugodno za kupanje, lješkarenje na suncu, bicikliranje, a proljeće donosi mirise probuđene prirode, pa su proljetne šetnje posebno lijepe i ugodne.

Korčula je prekrivena samoniklim, aromatičnim, ljekovitim i jestivim biljem. Originalni pokrov otoka je niska makija i primorski hrast i upravo zbog tamne boje hrasta su stari Grci kada su vidjeli Korčulu dali ime Korkyra Melaina - Crna Korčula. Oni su donijeli kulture loze i masline koje su ostale glavne poljoprivredne kulture i danas. Mnogi stručnjaci se slažu da je Korčulansko ulje, koje je dobili oznaku izvornosti, jedno od najboljih ulja na svijetu. Primorski hrast je danas sve rjeđi, a zamijenile su ga šume bora. Korčula je dom više endemskih vrsta, a najpoznatija je smeđa orhideja koja raste kroz cijelo proljeće na zapadnom dijelu otoka.

Kao i cijela obala istočnog Jadrana, tako i otok Korčula su sačinjeni od dolomita i vapnenačkog tla, što znači da ih odlikuje brojnost spilja i jama. Mada se speleološka istraživanja vrše dugi niz desetljeća, do sada je na području otoka utvrđeno preko 160 speleoloških objekata, a jedan od ljepših je otkriven 2015. u neposrednoj blizini grada Korčule: jama duboka oko 25 metara sa jezerom.

Grad je smješten na sjeveroistoku otoka, a sagrađen na poluotočiću isturenim u Pelješki kanal. Grad je opkoljen zidinama i kulama. Prema strogim pravilima srednjovjekovnog urbanizma, raster grada je u obliku riblje kosti i u potpunosti je očuvan do danas. Glavna zanimanja korčulanskih zanatlija su bili kamenoklesarstvo i brodogradnja. Tako je Korčula zahvaljujući svojim kamenoklesarskim majstorima pretvorena u prelijepo izbrušeni kameni dragulj. Mada danas ne znamo točno vrijeme nastanka grada, prvi put se spominje u 10. st. Ubrzo se pretvara u razvijenu urbanu sredinu o čemu svjedoči Statut grada i otoka Korčule iz 1214. godine. Taj pravni akt jedan je od najstarijih u ovom dijelu Europe, a prvi je zakonik u svijetu koji ukida ropstvo. U više navrata Korčula je bila pod vlašću Venecije, te su utjecaji Mletačke Republike uvelike pridonijeli razvoju grada. Korčula je rodni grad znamenitog Marka Pola, svjetski poznatog putopisca.

Jedna od posebnosti grada je viteška igra Moreška. Mada se igrala u brojnim gradovima Mediterana, samo je Korčula uspjela sačuvati ovaj ples koji se igra već 500 godina. Uz katedralu Sv. Marka se nalazi Biskupska kuća sa Opatskom riznicom, poznatoj po djelima dalmatinskih i venecijanskih umjetnika. Nasuprot katedrale je renesansna palača Gabriellis u kojoj je danas smješten Gradski muzej. Isplati se posjetiti i crkvu Svih Svetih, sagrađenu 1301. godine i kasnije dijelom preuređenu u baroknom stilu, a pripada najstarijoj bratovštini na otoku, i danas aktivnom.

Korčula je danas jedan od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih gradova na svijetu, a zbog svog smještaja, zasigurno i jedan od najljepših, i svakako ga se isplati posjetiti i vidjeti.

Brojnim restoranima, suvenirnicama, izletima na obližnje otočiće i različitim izborom dodatnih ponuda i sadržaja, Korčula se okrenula turizmu i kvalitetnom ugošćavanju svojih posjetitelja.

Gradić Vela Luka smjestio se u dubokom, zaštićenom zaljevu na zapadnom dijelu otoka Korčule. Zaljev je dug preko 9 km, a uvala je sigurno i jedno od najboljih sidrišta na istočnom dijelu Jadrana, pa je prema tome vrlo popularno među nautičarima. Zahvaljujući svom reljefu, okolica Vele Luke, prepuna je pitomih uvala, širokih zaljeva i strmo odsječenih hridi, te nudi neograničene mogućnosti odmora. Vela Luka kakvu danas poznajemo je jedno od najmlađih mjesta na otoku, ali je zahvaljujući Veloj Spili, najznačajnijem arheološkom lokalitetu na Mediteranu iz vremena prapovijesti, znamo da je bila prva naseljena. Pogled iz zraka na velolučku okolicu otkriva nam gustu mrežu prepletenih suhozida, što svjedoči o vrijednom radu velolučana. To je mjesto vrijednih i svestranih ljudi, koju su izgradili težaci, trgovci i ribari. Zanimljivo je da su velolučani, bez obzira bili samouki ili akademski obrazovani, jako skloni svim vrstama umjetnosti. To je mjesto umjetnika, slikara, kipara, pjesnika, muzičara i pjesme. Vela Luka je dom klapskog pjevanja. Najstarije organizirane klape iz Vele Luke već su proslavile 50 godišnjicu postojanja ( Vela Luka i Hum), a najpoznatija klapa "Ošjak" je 2016. proslavila 40 godina rada. U Veloj Luci je 1968. godine održan prvi Međunarodni susret likovnih umjetnika. To je događaj koji je trajno obilježio kulturni i umjetnički život mjesta i unio nove perspektive u njegov urbani razvoj. Ako se iz današnje perspektive osvrnemo na Međunarodne susrete likovnih umjetnika, održanih krajem 60-tih i kroz 70-te godine prošloga stoljeća, možemo zaključiti da su oni odraz stremljenja prema europskom jedinstvu, ostvaren kroz umjetnost nastaje dijalog između istoka i zapada.  Umjetnici iz raznih dijelova svijeta, različitih umjetničkih pristupa, došli su u Velu Luku i stvorili mozak kao kolektivno djelo, te ga ostavili ga Veloj Luci u trajno vlasništvo. Šetnjom kroz mjesto, svugdje nailazite na mozaike, danas poznatih i renomiranih umjetnika.

Velu Luku je 21.06.1978. godine pogodio plimni val koji je mjestu nanio veliku materijalnu štetu. Umjetnici koji su već boravili tu, a na čelu sa velolučkim akademskim kiparom Antom Marinovićem, pokreću akciju. Tako nastaje velika Međunarodna poklon zbirka crteža, grafike i male skulpture. Danas se ona čuva, i povremeno izlaže u Centru za kulturu, Vela Luka. Tu su renomirana imena hrvatskih i stranih umjetnika kao npr. Edo Murtić, Ivan Kožarić, Frano Kršinić, Jesus Raphael Soto, Errό...a zbirkom dominiraju dvije brončane skulpture Henry Moorea.

U gastronomskoj ponudi morskih specijaliteta brojnih velolučkih konoba i restorana osjetit ćete okus Dalmacije, a prijateljsku atmosferu dragih domaćina nikada nećete zaboraviti. Mediteran ovdje donosi svoje mirise i ljepote i čini Velu Luku idealnom za odmor duše i tijela. Tijekom ljetnih mjeseci se organizira bogati kulturno-umjetnički program u centru mjesta. Više plaža poput Kupališta Azzuro, ispred hotela Posejdon, hotela Adria su organizirane sa barom, tuševima, ležaljkama, suncobranima , a zahvaljujući svojoj dugoj obali i prepletenim cestama, svaki gost može naći plažu za sebe.

Na samom ulazu u duboki velolučki zaljev, smješten je prekrasan otočić Proizd – Magic Island! Godine 2007. prema izboru Hrvatske turističke zajednice, proglašen je za najljepšu plažu na Jadranu. O njemu kao top plaži pišu strani, renomirani časopisi. Tako ga Daily Telegraf uvrštava u 5 naljepših plaža na Jadranu; New York Times ga preporučuje među 12 najljepših izleta na svijetu; The Richest site stavlja otok Proizd na 9 mjesto između 40 najčistijih mora na svijetu; na Trip Advisoru, Proizd se nalazi na 3. mjestu u kategoriji Things to Do in Korcula island.... Taxi brodice za otok voze samo tijekom ljetnih mjeseci, polasci su iz centra mjesta. Vožnja traje nešto više od pola sata i donosi goste u uvalicu gdje se nalaze bar i restoran. Osim tog dijela, sve ostalo na otoku je prirodno. Najljepše plaže nalaze se na drugoj strani, do kojih vode pješačke staze. Sunce na ovom otoku dosta je jako, tako da savjetujemo svima koji ga posjete da se čuvaju jakog sunca. Proizd svakoga osvoji svojom prirodnom ljepotom, svojim bijelim žalima, tirkiznim morem, mirisom slane svježine.

Pred samom Velom Lukom, smjestio se ovaj opjevani otočić. Nezaobilazni je dio slike zalaska sunca iz Vele Luke. Prekrasno zelenilo guste šume bora, spaja se sa plavim bojama neba i modrim bojama mora. Iz centra mjesta vozi taxi brodica na otok, ali ga možete upoznati kroz neki od naših izleta: glavna je destinacija "Kajak obiteljski izlet" i prolazno odredište "Magic Island Relax" izleta. Oko cijelog otočića vodi ugodna pješačka staza kroz borovu šumu. Plažice sa ugodnim pošljunčanim ulazom u more nalaze se dvije na sjevernoj strani i par na južnoj strani otočića. Ostatak plaža je stjenovit i dosta divlji, pogotovo zapadna strana otoka. Nekad je bio glavno odredište za kupanje velolučana, a danas je obavezno odredište zaljubljenika u naturizam.

Otočić Ošjak je poznat i po nazivu "otok ljubavi", zašto ima taj naziv - posjetite ga i otkrijte sami ; )

Martin Bok je predivna šljunčana plaža, od Vele Luke udaljena 7km. Na kraju ceste za ovu uvalu se nalazi parking, a dalje se ide jako lijepo uređenom pješačkom stazom. Ugodna šetnja, kroz borovu šumu, do uvale traje 5-10 minuta. Poslije šetnje, dočeka vas predivan prizor ove plaže: sve nijanse plave boje se izmjenjuju, od tirkiznog do modrog mora, do plavog neba do sivo-plavog Hvara u daljini. Do plaže je moguće doći i biciklom. Iako dosta udaljena, ova plaža je popularno odredište za kupanje, tako u ljetnim poslijepodnevima bude puna kupača, ali zbog svoje prostranosti, uvijek ima mjesta za sve.

Prekrasna uvala Gradina udaljena je od Vele Luke 5 km. Okrenuta je prema zapadu u unutrašnjoj strani velolučkog zaljeva. Vrlo je popularno odredište turista, velolučana i nautičara koji ovdje nalaze sigurnu luku. Zadnjih godina, Gradina se pretvara u turističko naselje sa bogatom ponudom villa, kuća i apartmana. Uvalu krasi mali otočić Gubeša, a u daljini pogled krasi kameniti otočić Kamenjak -dom kolonije galebova. Obala je stjenovita, povremeno betonirana, sa šljunčanim pristupima u more, i par malih plažica sa pjeskom pogodnim za kupanje male djece. Uvala ima svoju povijest i crkvicu Sv. Ivana iz 14. st. Svake godine na dan sv. Ivana 24.06. iz uvale kreće tradicionalan regata uz prigodni program. Dok boravite ovdje, preporučujemo ugodnu šetnju do ove crkvice.

Područje Stračinčice dosta je veliko i skoro isključivo prekriveno maslinicima. Zbog dobre osunčanosti i slabih padalina, maslinovo ulje ovih krajeva ima izuzetnu kakvoću. Pogled iz zraka oduzima dah, otkrivajući ispletenu mrežu suhozida. Pitomi brežuljci, poput morskih valova se polako penju i spuštaju sve do duboke zaštićene uvale. U sredini uvale nalazi se šljunčana plaža, a ostale plaže su stjenovite, djelomično betonirane. Uvala je okrenuta prema jugu, sa unutarnje strane velolučkog zaljeva, sa pogledom na horizont i otočić Kamenjak. Od Vele Luke je udaljena između 6 i 7 km, a do nje vodi više cesta, koje većinom završavaju makadamom. Kuće za odmor su uglavnom sa velikim okućnicama, što gostima u njima stvara ugođaj privatnosti, ali ne i usamljenosti.

Prostrano područje Tankaraca udaljeno je 6 km od Vele Luke i velikim dijelom okrenuto prema otoku Hvaru. Ovaj dio krase brojni maslinici, sa povremenim borovim šumarcima. Niski brežuljci se polako spuštaju u dvije prekrasne uvalice, poznate kao Vela i Mala Tankaraca. Vela Tankaraca su među stijenama sačuvale nisku bijelog žala, ugodnog za kupanje i pravo su osvježenje u ljetnim danima. Mala Tankaraca imaju manje šljunka, ali više betoniranih površina za sunčanje.

Prekrasna uvala Pičena udaljena je od Vele Luke 4 km. Okrenuta je prema zaljevu Vele Luke i krasi je pogled na otočić Ošjak. Pitoma uvala sa šljunčanom plažom, idealna je za kupanje sa djecom. Ovo područje, na žalost, još nema javne elektrifikacije, ali svi objekti za iznajmljivanje imaju solarno napajanje i /ili agregate da smještaj bude ugodan. Uz razumno korištenje električne energije, ovaj nedostatak gosti neće primijetiti. Uvala se polako pretvara u izletište, jer u samoj uvali postoji mogućnost unajmljivanja ležaljki i kajaka. Za unajmljivanje kajaka, preporučamo da ih unaprijed rezervirate i dogovorite njihovo korištenje. Također, u uvali je počeo raditi mali obiteljski restoran koji sa jednostavnom ponudom menija servira nezaboravno uživanje u večeri uz more sa originalnim ambijentom kojeg morate doživjeti.